Probir za karcinom dojke: dobro uhodan, ali i dalje sporan

Budući da je rutinski probir pomoću mamografije dobro uhodan u brojnim zemljama, moglo bi se pomisliti da je mamografski probir utemeljen na čvrstim dokazima prema kojima koristi od probira nadmašuju moguće rizike. Jedan je američki stručnjak za javno zdravstvo 2010. godine primijetio: „Nijedan test probira nije bolje istražen od mamografije. U posljednjih pedeset godina više od 600 000 žena sudjelovalo je u deset randomiziranih istraživanja od kojih je svako uključivalo otprilike deset godina praćenja“. Međutim, nastavio je: „Imajući u vidu taj golemi trud istraživača, ironično je da probir pomoću mamografije ostaje i dalje jedno od najspornijih pitanja u medicinskoj zajednici.” [9]

Zašto je probir mamografijom toliko sporan? Osnovni je razlog to što ga kao nešto korisno ženama „prodaju“ oni koji pružaju probir i udruge pacijenata. Informacije koje se daju ženama u pozivu na probir naglašavaju prednosti, a ne obaziru se previše na nedostatke, ograničenja i posljedice ovog postupka. [10]

Ipak, mamografijom se ne postavlja samo rana dijagnoza nego se, kao i za karcinom prostate, dijagnosticiraju karcinomi koji se tijekom života pacijentice nikada ne bi klinički očitovali. Osim toga, ne mogu se izbjeći ni lažno pozitivni rezultati. [11]

Štoviše, od 2 000 žena u probiru, u 200 žena različite benigne promjene izazvat će lažnu uzbunu, a psihološki stres kroz koji žena prolazi dok čeka da se otkrije radi li se o karcinomu, pa čak i nakon toga, može biti vrlo ozbiljan. Mamografija se često nameće ženi zajedno sa savjetom za samopregled dojke ili povećane svijesti o dojkama, a za obje te metode dokazano je da čine više štete nego koristi. [12]

Britanski javnozdravstveni stručnjak navodi da je potencijalna individualna korist mamografije vrlo malena. Primijetio je sljedeće: „…ovo nije posve jasno. Dijelom je to zbog obmane organizatora mamografskih usluga koji pretpostavljaju da je nužno naglašavati pozitivne strane mamografije kako bi se osigurao odaziv velikog broja žena na probir.“ Analizirajući dokaze koji su nam bili na raspolaganju 2010. godine, komentirao je: „Mamografija doista spašava živote, osobito među starijim ženama, ali ima i negativne posljedice.“ A negativne strane mamografije koje spominje pretjerano su dijagnosticiranje i lažno pozitivne dijagnoze. Naglašava da je nužno napraviti potpunu analizu svih pojedinačnih rezultata iz nedavnih istraživanja probira, i to posve objektivno. [13]

Dok se čeka takva nepristrana procjena, žene se i dalje pozivaju na mamografsko snimanje. Pritom bi im barem trebalo dati uravnotežene informacije koje će im pomoći da odluče (zajedno sa svojom obitelji i svojim liječnikom ako žele) hoće li se odazvati probiru – ili neće.