Više – ne nužno i bolje

Uvod

Popularna zabluda glasi: ako je terapija dobra, onda veća količina terapije mora omogućiti bolje liječenje. To jednostavno nije točno – štoviše, prije može biti lošije. Pronalaženje „prave“ doze – koja omogućuje veliku korist, a donosi malo nuspojava – izazov je za sve oblike liječenja. Kako se doza povećava, njezine koristi dosežu zaravan, dok se štetni učinci obično povećavaju. Stoga „više“ može smanjiti stvarnu korist liječenja ili čak prouzročiti veću ukupnu štetu.

Dobar su primjer diuretici (lijekovi za izmokravanje), koji u nižim dozama smanjuju krvni tlak i imaju malo nuspojava. Veća doza ne smanjuje dodatno krvni tlak, ali izaziva nuspojave kao što su pretjerano mokrenje, impotencija i povećanje koncentracije šećera u krvi. Isto tako aspirin u manjim dozama – koje iznose između četvrtine do pola standardne analgetske doze na dan – pomaže u prevenciji moždanog udara, pri čemu uzrokuje vrlo malo nuspojava. Međutim, iako nekoliko tableta aspirina dnevno može ublažiti glavobolju, veća doza neće bolje djelovati na sprječavanje moždanog udara, a povećat će rizik od čira želudca.

Taj se princip „prave doze“ ne odnosi samo na lijekove već i na brojne druge oblike liječenja, uključujući i kirurške zahvate.