2: Iako pacijent možda želi znati kako terapija djeluje, što ako ne želi znati sve detalje?

Važno je postići ravnotežu između pretjerivanja s informacijama i uskraćivanja dovoljne količine informacija koja će pomoći ljudima da donesu primjeren informirani izbor. Jednako je važno imati na umu da će pacijentu možda trebati neke informacije u početku, a još više informacija kasnije, kada bude trebalo odvagnuti razloge za i protiv i odlučiti između različitih oblika liječenja. Tijekom savjetovanja i liječnik i pacijent trebaju biti zadovoljni količinom informacija koju je pacijent dobio i koja će mu pomoći kako bi s liječnikom izabrao najbolji tijek liječenja. Ali to nije sve. Ako nakon nekog vremena i pomnijeg razmišljanja pacijent ima još pitanja i traži dodatne detalje, liječnik bi mu trebao pomoći da otkrije to što bi htio znati te pomoći da se razjasne sve nejasnoće.

Neki izbori uključuju teške kompromise, jer možda treba od dvaju zala izabrati manje. Primjerice, u 4. poglavlju raspravljali smo o aneurizmi aorte – velikom proširenju glavne arterije koja izlazi iz srca – što može dovesti do smrtonosnog krvarenja. Opsežan kirurški zahvat može riješiti problem, ali jedan ili dva bolesnika od 100 umrijet će zbog same operacije. Stoga je nužno pronaći ravnotežu između rane smrtnosti od same operacije i kasnijeg rizika od fatalnog pucanja aneurizme. Dugoročno je operacija bolji izbor, ali neki se bolesnici ne mogu odlučiti na operaciju, ili će je barem odgoditi zbog nekog važnog događaja, kao što je vjenčanje djeteta. Umjesto da se slijepo držimo „jedinih“ rješenja koja daju nadu u oporavak, bolje je odvagnuti rizike i odabrati pogodan trenutak za liječenje.