Udruge pacijenata: neovisni glasovi ili ipak ne?

Još jedan manje poznat sukob interesa odnosi se na vezu između udruga pacijenata i farmaceutske industrije. Većina udruga pacijenata raspolaže s vrlo malo novca, oslanjaju se na dobrovoljce i dobivaju vrlo malo sredstava iz neovisnih izvora. Donacije i zajednički projekti s farmaceutskim tvrtkama mogu im pomoći da narastu i postanu utjecajnije, ali isto tako mogu iskriviti i pogrešno predstaviti ciljeve pacijenata, uključujući i njihov interes za istraživanja. Razinu tog problema teško je točno procijeniti, ali fascinantni su podatci dobiveni anketom koja je provedena kako bi se procijenili razmjeri korporativnog sponzorstva među udrugama pacijenata i potrošača koje surađuju s Europskom agencijom za lijekove. Ta agencija koordinira procjenu i nadzor nad novim lijekovima u cijeloj Europi i, što je pohvalno, aktivno uključuje udruge pacijenata i potrošača u svoje regulatorne aktivnosti. Međutim, kada su 23 takve udruge anketirane između 2006. i 2008. godine, utvrđeno je da 15 udruga prima djelomičan ili znatan dio svojih financijskih sredstava od proizvođača lijekova ili organizacija farmaceutske industrije. Štoviše, manje od polovice udruga Agenciji je točno predstavilo izvor ili količinu primljenih sredstava. [17]

U nekim slučajevima farmaceutske tvrtke stvaraju organizacije pacijenata kako bi one zagovarale njihove proizvode. Primjerice, jedna od tvrtki koje proizvode interferon utemeljila je novu udrugu pacijenata, „Akcija za pristup“ (engl. Action for Access), kako bi navela Nacionalnu zdravstvenu službu Velike Britanije da omogući liječenje multiple skleroze interferonom. [18, 19] Od cijelog tog publiciteta jedina je poruka koju su čuli pacijenti bila ta da je interferon učinkovit, ali preskup – a zapravo je pravo pitanje bilo ima li lijek ikakve korisne učinke.