Postavljanje pravih istraživačkih pitanja

Ponekad liječnici ne znaju koji će oblik liječenja za njihove pacijente biti najbolji jer mogućnosti koje su im na raspolaganju nisu dobro istražene. Takve studije mogu imati velik utjecaj na liječenje pacijenata, a mogu biti malo ili nimalo zanimljive industriji ili akademskoj zajednici pa važna pitanja ostaju neodgovorena. A ako se na ta pitanja ne odgovori, moguće su nemjerljive štete.

Uzmimo sljedeći primjer – povećavaju li ili smanjuju steroidni lijekovi vjerojatnost preživljavanja ljudi s oštećenjem mozga nastalog zbog fizičke ozljede? Steroidi su korišteni desetljećima prije nego li je dobro osmišljeno istraživanje pokazalo da je to uhodano liječenje vjerojatno ubijalo tisuće bolesnika s ozljedom mozga. [2]

Prijedlozima da se provede to istraživanje u početku se opirala farmaceutska industrija i neki sveučilišni istraživači. Zašto? Bili su uključeni u komercijalna istraživanja koja su procjenjivala učinke skupih novih lijekova (takozvanih neuroprotektivnih lijekova) na mjere ishoda upitne vrijednosti za bolesnike i nije im se svidjela ideja da će se sada morati natjecati s konkurencijom za ispitanike u istraživanju.

Još jedan razlog zašto treba prionuti rasvjetljavanju tih neodgovorenih pitanja jest sprječavanje rasipanja dragocjenih sredstva namijenjenih zdravstvu. Kada je otopina humanoga albumina, koji se daje kao intravenska infuzija, uvedena tijekom 1940-ih da bi se spašavali bolesnici s opeklinama i životno ugroženi ljudi, teoretski je taj postupak trebao smanjiti njihovu vjerojatnost umiranja. Začudo, ta teorija sve do 1990-ih nije podvrgnuta objektivnoj provjeri. U tom trenutku sustavni pregled relevantnih randomiziranih istraživanja nije mogao pronaći nikakve dokaze o tome da otopina humanog albumina smanjuje rizik od smrti u usporedbi s običnom otopinom soli. Ono što je sustavni pregled zapravo pokazao jest da ako albumin ima ikakav utjecaj na rizik od smrti – to bi bilo povećanje rizika. [3]

Rezultati tog sustavnog pregleda naveli su liječnike u Australiji i Novom Zelandu da se okupe i naprave prvu dovoljno veliku objektivnu usporedbu otopine humanog albumina i fiziološke otopine (slane vode), koja se koristi kao alternativna otopina pri oživljavanju. [4] To istraživanje – koje je trebalo biti napravljeno pola stoljeća ranije – nije uspjelo naći dokaze da je albumin bolji od slane vode. Budući da je albumin 20 puta skuplji od fiziološke otopine, goleme svote novca iz proračuna za zdravstvo širom svijeta uzalud su potrošene tijekom posljednjih pedesetak godina.