Plan za bolju budućnost

Medicinska istraživanja mogla bi se raditi zbog pravih razloga i mogla bi se dobro napraviti i prikazati. Ako ih se razmotri zasebno, nijedan od prijedloga koji slijede nije nov. Međutim,  uzmu li se zajedno, i ako ih zajedno zagovaraju pacijenti i kliničari, naš akcijski plan od osam točaka sadrži plan za bolju budućnost u provjeri i primjeni terapija.

  1. Povećati opće znanje o tome kako se procjenjuje jesu li tvrdnje o učincima terapija vjerodostojne
  2. Povećanje kapaciteta za pripremu, održavanje i širenje sustavnih pregleda dokaza iz istraživanja o učincima liječenja
  3. Poticanje iskrenosti u dvojbama o učincima liječenja
  4. Prepoznavanje i određivanje prioritetnih istraživanja koja postavljaju pitanja važna pacijentima i kliničarima
  5. Suočavanje s dvostrukim standardima o pristanku na liječenje
  6. Rješavanje neučinkovitosti u istraživačkoj zajednici
  7. Zabraniti praksu pristranog objavljivanja
  8. Zahtijevanje transparentnosti o informacijama koje su povezane s komercijalnim i drugim sukobima interesa

1. Povećati opće znanje o tome kako se procjenjuje jesu li tvrdnje o učincima terapija vjerodostojne

Da bi došlo do promjene, nužna je veća svijest javnosti o načinima na koje pristranost i igra slučajnosti mogu ozbiljno iskriviti dokaze o učincima terapija. Jedna od najvažnijih značajki znanstvenog proučavanja – prepoznavanje i umanjivanje pristranosti – teško se danas može proglasiti „općim znanjem“. Potrebno je uložiti više truda u popularizaciju tih pojmova i ugraditi te koncepte u obrazovanje kao njegov sastavni dio od osnovne škole nadalje.

2. Povećanje kapaciteta za pripremu, održavanje i širenje sustavnih pregleda dokaza iz istraživanja o učincima liječenja

Na mnoga pitanja o učincima liječenja može se odmah odgovoriti pomoću sustavnih pregleda dokaza koji već postoje, tako da se ti pregledi kontinuirano održavaju i da se među profesionalcima i pacijentima šire informacije o njihovim rezultatima. Dug je put prije nego što poruke od postojećih dokaza postanu dostupne u sustavnim pregledima. Stoga bi izrada novih sustavnih pregleda trebala biti jedan od glavnih ciljeva zdravstvenih sustava jer se tako pouzdane informacije o učincima liječenja sažimaju i lako su dostupne.

3. Poticanje iskrenosti u dvojbama o učincima liječenja

Zdravstvenim radnicima često je teško priznati da u nešto nisu sigurni, a ponekad to ni bolesnici dobro ne prihvaćaju. Zato pacijenti ponekad imaju lažan osjećaj sigurnosti i nisu informirani o dvojbama povezanim s dokazima. Ako kliničari i pacijenti žele uspješno surađivati da bi se postigla učinkovitija procjena učinaka liječenja, obje skupine moraju biti spremne prihvatiti činjenicu da neprikladno procijenjeni postupci liječenja mogu napraviti značajnu štetu. Osim toga, moraju se upoznati s metodama koje se koriste za dobivanje pouzdanih dokaza. Moramo pronaći najbolje načine da to omogućimo.

4. Prepoznavanje i određivanje prioritetnih istraživanja koja postavljaju pitanja važna pacijentima i kliničarima

Sponzori istraživanja i akademske ustanove skloni su provođenju temeljnih istraživanja za koja je malo vjerojatno da će koristiti pacijentima u skoroj budućnosti te istraživanja čiji je cilj maksimalno povećati profit farmaceutske industrije. Primijenjena istraživanja o pitanjima koja nemaju potencijal za zaradu, ali su važna pacijentima, moraju se boriti za sredstva, čak i kada ih javnost podržava. Da bismo te dvojbe smanjili, trebamo se pobrinuti da se učini više kako bi se prepoznala pitanja koja pacijenti i kliničari postavljaju o učincima liječenja i da oni koji financiraju istraživanja to uzmu u obzir kada određuju istraživačke prioritete kako bi se smanjile ove dvojbe učinaka liječenja.

5. Suočavanje s dvostrukim standardima o pristanku na liječenje

Kliničari koji su spremni priznati dvojbe o učincima liječenja i istražiti ih formalnom usporedbom različitih terapija podliježu mnogo strožim pravilima za postupanje s pacijentima nego njihovi kolege koji na to nisu spremni. Ovaj čudni dvostruki standard nelogičan je i ne može se obraniti nikakvim argumentima. Kada postoje dvojbe o učincima liječenja, standard treba biti sudjelovanje u randomiziranim istraživanjima ili korištenje drugih metoda nepristrane procjene. Trebamo osigurati da se sudjelovanje u istraživanjima o učincima liječenja ne predstavlja kao upuštanje u nepotrebne rizike jer se time pacijentima šalje poruka da je „uobičajena“ praksa uvijek učinkovita i sigurna.

6. Rješavanje neučinkovitosti u istraživačkoj zajednici

Mnogi se ljudi začude kada saznaju da se od istraživača ne zahtijeva sustavna procjena svega što je već poznato kada traže financiranje i etičko odobrenje za novo istraživanje. Posljedice su neizbježne – loše ustrojena i doslovno nepotrebna istraživanja i dalje se provode u razmjerima koji su neprihvatljivi u moralnom i znanstvenom smislu. Trebamo potaknuti one koji financiraju istraživanja i etička povjerenstva da spriječe pokretanje novih istraživanja bilo kakve vrste ako se u planu istraživanja ne spominju sustavni pregledi postojećih relevantnih dokaza. Članci o novim istraživanjima trebaju početi spominjanjem sustavnih pregleda koji ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjima i trebaju završiti prikazom kako su novi rezultati pridonijeli ukupnim dokazima.

7. Zabraniti praksu pristranog objavljivanja

Da bi se omogućilo iskorjenjivanje prakse pristranog objavljivanja rezultata istraživanja, potrebno je poduzeti određene korake i kada istraživanja počinju i kada završe. Kada istraživanja počinju, trebaju se registrirati i protokoli istraživanja javno objaviti da ih bilo tko može temeljito proučiti. Po završetku rezultati svih istraživanja trebaju se objaviti, a neobrađeni podatci učiniti dostupnima za detaljnu provjeru i daljnje analize.

8. Zahtijevanje transparentnosti o informacijama koje su povezane s komercijalnim i drugim sukobima interesa

Danas imamo značajne dokaze koji pokazuju da postojeći financijski i drugi interesi ponekad imaju prednost u odnosu na interese pacijenata kada se radi ustroj, provedba, analiza, tumačenje i uporaba istraživanja. Time se ugrožava uzajamno povjerenje koje je nužno da bi se osiguralo da istraživanja bolje služe interesima pacijenata. Od svih uključenih, od komercijalnih kompanija pa do udruga pacijenata, treba zahtijevati da, uz opis potencijalne koristi za pacijente, transparentno izlože informacije o svim postojećim drugim interesima.

Treba odmah djelovati

Revolucija u provjeri postupaka liječenja trebala je davno početi. Ako će profesionalci i pacijenti djelovati zajedno, plan koji zagovaramo moguće je provesti. Vi, čitatelji, trebate zahtijevati promjenu – odmah.